Srpska pravoslavna crkva danas, 15. avgusta, proslavlja Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznato kao Velika Gospojina. Ovaj praznik spada među najznačajnije dane pravoslavnog kalendara i posebno mesto zauzima u tradiciji i običajima verujućeg naroda.
Velika Gospojina posvećena je uspomeni na poslednje dane života Presvete Bogorodice, njeno upokojenje i prelazak u večni život. Prema crkvenom predanju, nakon njene smrti apostoli su se okupili da je isprate, dok je apostol Toma stigao nekoliko dana kasnije. Kada je otvoren njen grob, telo Presvete Bogorodice nije bilo u njemu, što se u hrišćanskoj tradiciji tumači kao njeno uznesenje.
Praznik se obeležava tokom Gospojinskog posta, koji počinje 14. avgusta i traje do Velike Gospojine. Vernici ovaj period provode u postu, molitvi i pripremi za jedan od najvećih Bogorodičinih praznika.
Velika Gospojina je kroz vekove zauzela posebno mesto i u narodnoj tradiciji. Brojne porodice ovaj dan obeležavaju kao krsnu slavu, dok se širom Srbije održavaju crkvene i seoske slave, litije, sabori i druga okupljanja.
Za mnoge vernike Velika Gospojina nije samo veliki crkveni praznik, već i dan kada se porodica okuplja, odlazi u crkvu i molitvom obeležava praznik Presvete Bogorodice.
