Akademski plenum osporio je tvrdnje predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je Stojan Radenović najbolji srpski matematičar, navodeći da podaci o njegovoj naučnoj citiranosti ne potvrđuju takvu ocenu.

U saopštenju koje je objavio 18. novembra, Akademski plenum poziva se na podatke platforme TOPSCINET za 2026. godinu, prema kojima Radenović ima 7.915 citata, dok matematičar Stevo Stević ima 14.430.

Kako navode, razlika je još izraženija kada se iz ukupnog broja isključe autocitati, odnosno citati u kojima autori citiraju sopstvene radove. Prema njihovim podacima, Radenović tada ima 5.797, a Stević 7.734 citata.

Akademski plenum ukazuje i na strukturu citiranja Radenovićevih radova. Tvrde da 26,76 odsto njegovih citata čine autocitati, kao i da je među 16 autora koji su ga najviše citirali čak 14 njegovih koautora na drugim naučnim radovima.

U saopštenju se problematizuje i broj objavljenih radova u časopisima koji naplaćuju objavljivanje. Prema navodima Akademskog plenuma, Radenović je od 2020. godine objavio 46 radova u takvim časopisima, a procenjena vrednost naknada za njihovo objavljivanje, prema cenovnicima časopisa, iznosi 113.400 švajcarskih franaka. U ovu procenu, kako navode, nisu uračunati eventualni popusti i oslobađanja od plaćanja.

Osim naučnih rezultata, Akademski plenum osvrnuo se i na politički kontekst Radenovićevog predstavljanja u javnosti, posebno na izjave Aleksandra Vučića kojima ga je označio kao jednog od najznačajnijih srpskih matematičara.

Kao sporan navode i odnos Radenovića prema predsedniku Srbije, podsećajući na njegovu izjavu da je Vučić „poseban sin srpskog naroda“.

Akademski plenum smatra da političke pohvale i podrška ne mogu biti merilo naučne izuzetnosti, niti dovoljan argument za obavljanje funkcije predsednika Narodne skupštine.

U saopštenju se, između ostalog, insistira na tome da se kvalifikacije kandidata za najviše državne funkcije procenjuju na osnovu proverljivih činjenica i profesionalnih rezultata.

✕
STAV

FREE
VIEW