Iz budžeta grada Leskovca u januaru ove godine isplaćeno je 70 miliona dinara, dok je u februaru za istu namenu izdvojeno još 50 miliona, sve na ime nematerijalne štete zbog eksproprijacije. Prema procenama, do kraja godine iz gradske kase po ovom osnovu moglo bi da ode i do 500 miliona dinara.
Iza ovih isplata, kako tvrde upućeni, stoji talas naplate potraživanja koja datiraju decenijama unazad, čak iz perioda izgradnje puteva šezdesetih godina prošlog veka.
„Sada se naplaćuje praktično svaki delić zemljišta koji je tada bio zahvaćen eksproprijacijom. Reč je o postupcima koji su godinama bili zapostavljeni, a sada su postali unosan pravni posao. U toj raspodeli novca najmanje dobijaju vlasnici ili njihovi naslednici“, navodi sagovornik Stava.
Da najveći deo novca ne završava kod onih kojima je imovina oduzeta, pokazuje i primer koji navodi naš sagovornik
„U jednom slučaju dosuđena je naknada od 200 hiljada dinara, ali je vlasniku isplaćeno svega 4 hiljade, dok je ostatak otišao na advokatske troškove i druge dažbinel, govori on i dodaje da ovakvi slučajevi nisu izuzetak već pravilo.
Sagovornici upozoravaju da bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, izdvajanja po ovom osnovu mogla dodatno da opterete gradski budžet i utiču na planiranje drugih rashoda.
Ostaje otvoreno pitanje da li je reč o zakasneloj naplati višedecenijskog duga ili o praksi koja u najvećoj meri koristi advokatima, dok vlasnici i naslednici dobijaju tek mrvicu od dela dosuđenih iznosa.
