Stanari zgrade oko „Madere“ nisu zadovoljni činjenicom da je i zvanično dozvoljeno zidanje zgrade na parkiću u ovom naselju te su podneli prigovor u kome od Gradske uprave ili JP „Urbanizam i izgradnja“ očeuju da pokrne proceduru za poništenje odluke, kao i za pokretanje pitanja odgovornosi pred nadležnim sudom za štetu načinjenu gradu.
Oni u ovom prigovoru, koji su dostavili i medijima, tvrde da Urbanistički projekat koji je nalazi u Potvrdi koji su dobili nije isti kao onaj koji pokazan na javnoj prezentaciji krajem aprila i početkom maja ove godine. Tvrde da se u Potvrdi projekta govori o projektu koji potpisuje projktantska firma iz Niša, dok je javno prikazan projkat koji potpisuje projektanska fimra iz Leskovca. Oni su irazili sumnju da je, kako se navodi, ovo urađeno „kako bi se prikrilo da je odgovorni urbanista prvobitno urađenog projekta isti čovek koji sedi u Komisiji za planove grada Leskovca“, te da su zbog te promene i zahtevali odlaganje javne rasprave koji je po njihovim rečima ignorisan.
Stanari zgrada oko „Madere“ i u ovom prigovoru ponavljaju ono što su više puta i javno govorili.
„izgradnjom još jedne višespratnice u Urbanističkoj celini 8 će se uslovi života svih stanara a pogotovu onih najmlađih kojima su ti uslovi najneophodniji za dalji i zdrav razvoj pogoršati a ne poboljšati kao što je predviđeno u smernicama Generalnog urbanističkog plana (GUP) Leskovca od 2010. do 2020. godine. Dodatno, u tom planu, tačnije na njegovoj 35. strani, je jasno naglašeno da je u Leskovcu evidentan nedostatak zelenila, naročito javnog korišćenja. Na istoj strani se navodi da je stepen ozelenjenosti, koji predstavlja odnos ukupne površine zelenila prema broju stanovnika, samo 6,6 m2/stanovniku (minimalno je 25, a preporučena vrednost je 30-80) dok su stepen zadovoljenosti, koji se izražava odnosom površine javnih zelenih površina i broja stanovnika, kao i nivo ozelenjenosti, koji se dobija kroz odnos površina pod zelenilom i celokupne površine grada, takođe daleko ispod proseka u našoj zemlji. Dalje, u nacrtu Izmena i dopuna GUP-a do 2025. godine koji je skoro bio na javnom uvidu sredinom juna ove godine se takođe jasno navodi da su svi navedeni zeleni pokazatelji i dalje daleko ispod minimuma (npr. stepen ozelenjenosti je za skoro punih deset godina porastao samo za 0.9% odnosno sa 6.6% na 7.5%) i da je potrebno da se kroz planiranje isti povećavaju. Кonačni zaključak nacrta Izmena i dopuna GUP-a do 2025. godine je da je potrebno formirati nove javne zelene površine u gradu a sve postojeće zadržati dok se potvrdom Urbanističkog projekta radi upravo obratno. Očigledno GUP kao plan višeg reda odnosno najvišeg na nivou grada nije ni prilikom usvajanja PGR-1 2014. godine a ni prilikom poslednje izmene i dopune PGR-1 2019. godine dovoljno ozbiljno razmotren niti njegove ključne smernice dovoljno razrađene i integrisane u PGR-1. I pored svega toga umesto da se intezivno radi na povećanju zelenila u gradu što se predviđa GUP-om kao planom višeg reda, radi se obratno, menjaju se i dopunjuju planovi generalne regulacije i potvrđuju urbanistički projekti kojima se postojeće zelenilo i igrališta za decu pretvaraju u višespratnice i na taj način dodatno umanjuju svi prethodno navedeni zeleni pokazatelji koji značajno utiču i na zdravlje i na kvalitet vazduha u gradu u kom se u zimskom periodu jedva diše a vazduh jasno vidi i pored činjenica da GUP predviđa sasvim drugi pristup“ – navodi se u prigovoru i dodaje da bi pre izrade i potvrde bilo kakvog urbanističkog projekta koji se odnosi na ovu Urbanističku celinu trebalo izmeniti i dopuniti postojeći PGR-1, prilagoditi ga situaciji i sadašnjim i budućim savremenim potrebama stanara Urbanističke celine 8, što su oni u svojoj peticiji sa preko 1500 potpisa i zahtevali.