Vaskrs, jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika, predstavlja simbol pobede života nad smrću, nade nad beznađem i vere nad sumnjom. Ovaj praznik, koji se obeležava u nedelju nakon Velikog petka, slavi vaskrsenje Isusa Hrista i zauzima centralno mesto u hrišćanskoj tradiciji širom sveta.
U Srbiji, Vaskrs ima duboko ukorenjeno religijsko, ali i kulturno značenje. Pripreme za praznik počinju tokom Velikog posta, perioda duhovnog pročišćenja i uzdržanja koji traje sedam nedelja. Kulminacija dolazi na Veliki petak, dan Hristovog stradanja, kada se tradicionalno farbaju jaja – najčešće u crvenu boju, koja simbolizuje prolivenu krv, ali i novi život.
Sam dan Vaskrsa obeležava se svečanom liturgijom u crkvama, uz okupljanje vernika koji jedni druge pozdravljaju rečima „Hristos vaskrse“, na šta se odgovara „Vaistinu vaskrse“. Porodični ručak predstavlja važan deo prazničnog dana, a na trpezi se nalaze tradicionalna jela poput pečenja, kolača i, naravno, vaskršnjih jaja. Običaj „tucanja jajima“, u kojem se proverava čije je jaje najtvrđe, posebno raduje najmlađe.
Pored religijskog aspekta, Vaskrs nosi i snažnu poruku zajedništva, obnove i nade.
