Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Spasovdan, jedan od najvećih hrišćanskih praznika koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa. Ovaj praznik uvek pada u četvrtak i zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji, istoriji i narodnim običajima.
Spasovdan, poznat i kao Vaznesenje Gospodnje, obeležava dan kada se Isus Hristos vazneo na nebo pred svojim učenicima. U narodu se smatra jednim od najsrećnijih dana u godini, pa se veruje da je ovaj praznik povoljan za nove početke, donošenje važnih odluka i napredak porodice i doma.
Za ovaj praznik vezani su brojni običaji i verovanja. Prema narodnoj tradiciji, na Spasovdan se ne obavljaju teški poslovi, dok se u mnogim krajevima organizuju litije i obilasci „zapisa“ – osveštanih stabala oko kojih se narod moli za zdravlje, plodnu godinu i napredak useva.
Poseban značaj Spasovdan ima i u istoriji Srbije. Na ovaj praznik je 1349. godine proglašen Dušanov zakonik, jedan od najvažnijih pravnih akata srednjovekovne Srbije.
Beograd Spasovdan obeležava i kao svoju gradsku slavu, kada se tradicionalno organizuje velika litija ulicama glavnog grada
