U najnovijem izveštaju CIVICUS Monitora, Srbija je prvi put svrstana u kategoriju „pod represijom“, što predstavlja značajnu prekretnicu nakon godina pogoršavanja stanja osnovnih sloboda. Ova kategorija, druga najniža u globalnom okviru, obuhvata države u kojima je prostor za građansko delovanje ozbiljno ograničen, a izraz neslaganja nosi visoke rizike — od nasilja i sudskog progona do zatvorskih kazni. Srbija se tako 2025. godine pridružila grupi od 50 zemalja koje se nalaze na ovom nivou, među kojima su i Gruzija, Zimbabve, Pakistan i El Salvador.
Prema rečima Ine Van Severen iz CIVICUS Monitora, pad ocene jasno ukazuje na dubinu krize osnovnih sloboda: navodi da vlasti više ne pokušavaju samo da uguše kritiku, već aktivno ograničavaju pravo na slobodno izražavanje, udruživanje i protest. Ističe i da se progoni građana ne mogu smatrati prihvatljivim u državi koja tvrdi da teži demokratskim standardima.
Eskalacija represije posebno je vidljiva od novembra 2024. godine, kada su izbili masovni studentski protesti nakon urušavanja železničke stanice u Novom Sadu, događaja koji se dovodi u vezu s korupcijom. Demonstranti i njihove pristalice mesecima su izloženi policijskom nasilju, napadima grupa povezanih s vladajućom strankom, masovnim privođenjima i zastrašivanju, dok počinioci takvih akata uglavnom ostaju nekažnjeni.
Organizacije za ljudska prava navode da je od početka protesta privedeno više od hiljadu građana; većina je ubrzo puštena, ali neki se i dalje nalaze u kućnom pritvoru ili pod merama ograničenja kretanja. Dvanaest aktivista i članova opozicije suočava se sa krivičnim postupcima zbog navodnog rušenja ustavnog poretka, dok je šestoro već napustilo zemlju.
Odluka predsednika Aleksandra Vučića da u julu pomiluje osobe optužene za nasilje nad demonstrantima izazvala je dodatne kritike. Među pomilovanima su bili i muškarci povezani sa vladajućom strankom koji su brutalno pretukli studentkinju, kao i žena optužena za pokušaj ubistva zbog ulaska vozilom u masu demonstranata. U međuvremenu, izostale su ozbiljne istrage o policijskom postupanju: od prekomerne sile, preko navoda o pretnjama seksualnim nasiljem, do sumnji o upotrebi zvučnog oružja i špijunskog softvera protiv novinara i aktivista.
Dodatne tenzije podgrejane su organizovanjem kontraskupova i kampova ispred ključnih institucija u Beogradu, u kojima su identifikovane osobe povezane sa organizovanim kriminalom. Kampovi, postavljeni uz logističku podršku lokalnih vlasti i obezbeđenje policije, više puta su bili mesta sukoba s antirežimskim demonstrantima.
Uroš Jovanović iz Građanskih inicijativa ocenjuje da vladajuća stranka „prožima svaki segment javnog života“, stvarajući atmosferu u kojoj i jedna kritička reč može izazvati ozbiljne posledice — od gubitka posla u javnom sektoru do inspekcija, kampanja blaćenja, privođenja i administrativnog pritiska.
Organizacije civilnog društva upozoravaju da bi sloboda okupljanja uskoro mogla biti dodatno narušena, imajući u vidu predložene izmene Krivičnog zakonika iz septembra 2025. godine, prema kojima bi blokada saobraćaja postala krivično delo kažnjivo zatvorom do jedne godine. Ocenjuju da bi to u praksi značilo kriminalizaciju mirnih protesta.
Napadi na slobodu izražavanja takođe se intenziviraju. Osobe koje javno podržavaju proteste suočavaju se s otkazima i pritiscima, a više od stotinu zaposlenih u prosveti ostalo je bez posla zbog podrške studentskim blokadama. Nezavisni mediji, uključujući televizije N1 i Nova, pod dodatnim su pritiskom; pojavile su se tvrdnje da je predsednik Vučić lično uticao na njihovo preuzimanje. Politički motivisana imenovanja u Savet REM-a dodatno su učvrstila kontrolu nad regulatornim telom.
Simona Mladenovska iz Balkanske mreže za razvoj civilnog društva ocenjuje da je ovakav razvoj događaja očekivan, upozoravajući da je položaj civilnog društva ključan u procesu evropskih integracija Srbije. Naglašava da kašnjenje pravde znači njeno odsustvo — za građane, novinare, aktiviste i sve koji trpe posledice represije. Poziva Evropsku uniju da reaguje i zaštiti osnovne slobode.
CIVICUS u zaključku poziva srpske vlasti da odmah zaustave nasilje i politički motivisane istrage, povuku predložene izmene koje kriminalizuju mirna okupljanja i pokrenu nezavisne procese utvrđivanja odgovornosti za zloupotrebe policijskih ovlašćenja i nezakonit nadzor.
